Kozlić: Dva miliona maraka za izgradnju i rekonstrukciju škola u ZDK
Više od 41.000 učenika osnovnih i srednjih škola u Zeničko-dobojskom kantonu jučer se vratilo u školske klupe, nakon zimskog raspusta koji je trajao od početka januara. Izuzetak su đaci škola koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu za koje je drugo polugodište počelo u prošli ponedjeljak, jer su na zimsko ferije otišli pred Božić. Početak drugog polugodišta u školskoj 2019/20. povod je za razgovor sa prof.dr. Spahijom Kozlićem, ministrom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi Zeničko-dobojskog kantona.
NR: Je li sve spremno za drugo polugodište?
KOZLIĆ: Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona osiguralo je sve potrebne uslove za početak nastave u drugom polugodištu. Nastavna 2019/20. završava 12. juna za učenike od prvog do osmog razreda, dok za učenike devetog razreda završava 05. juna. Kada su u pitanju srednje škole, nastava za učenike od prvog do trećeg razreda završava 12. juna, a za završne razrede 08. maja.
Naravno, do odstupanja od plana može doći zbog različitih aktivnosti koje su škole, u toku nastavne godine, planirale svojim godišnjim planovima rada.
NR: Da li je planiran proljetni raspust?
KOZLIĆ: Prema važećim zakonima proljetni raspust za učenike osnovnih i srednjih škola se u pravilu koristi posljednjih pet dana u mjesecu martu, tako da je, po Nastavnom planu za osnovnu i srednju školu u školskoj 2019/20. godini, proljetni raspust planiran od 25. do 31. marta 2020. godine.
Smanjenje broja đaka
NR: Koliko đaka pohađa nastavu u drugom polugodištu?
KOZLIĆ: Na području Zeničko-dobojskog kantona imamo, pod nadležnošću Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, 61 osnovnu i 31 srednju školu. U školskoj 2019/20. godini u redovnim osnovnim školama i školi za djecu sa teškoćama u razvoju nastavu pohađa 29.899 učenika, a 11.257 pohađa nastavu u srednjim školama i školi za djecu sa teškoćama u razvoju. Tome treba dodati škole sa područja općina Žepče i Usora, na koje je prenesena nadležnost nad osnovnim i srednjim obrazovanjem u skladu sa ranije donesenim zakonima i Ustavom Federacije BiH.
NR: Kako se masovni odlazak građana u inostranstvo, a nažalost odlaze i čitave porodice, odražava na broj đaka u školama? Na početku školske godine ste ukazali da je upisano 300 prvačića manje nego prethodne godine. Koliko djece “nedostaje” na drugom polugodištu?
KOZLIĆ: Neupitna je istina da demografska kretanja nisu povoljna za Bosnu i Hercegovinu, time i za Zeničko-dobojski kanton. Poznato je da smo prošle godine upisali nešto preko 400 djece manje u osnovne i srednje škole. Prvi indikatori, do kojih smo došli prilikom registracije djece u obavezni predškolski odgoj i obrazovanje (tzv. mala škola), pokazuju nastavak trenda smanjenja broja djece u školama i u narednoj školskoj godini. Preciznije podatke ćemo imati kada se obavi konačni upis djece u osnovne i srednje škole za narednu školsku godinu i donijeti odluke odmah po dobijanju takvih statističkih podataka. Kada je u pitanju tekuće polugodište, podatake o eventualnom smanjenju broja djece, koje se može očekivati, dobit ćemo od škola tokom polugodišta.
Nove škole u Donjem Moštru i Medakovu
NR: Kakvi su planovi za ulaganje u školsku infrastrukturu u ovoj godini? Koliki budžet imate na raspolaganju?
KOZLIĆ: Opredjeljenje Vlade Zeničko-dobojskog kantona je veoma jasno – nastavit ćemo infrastrukturna ulaganja u osnovne i srednje škole tokom ove fiskalne godine. Javnost je već upoznata da je i minulih pet godina u obrazovnu infrastrukturu uloženo skoro 25 miliona konvertibilnih maraka. Tokom prošle godine završena je i u funkciju stavljena Osnovna škola „Hasan Kikić“ Tetovo u koju je uloženo skoro 2,5 miliona konvertibilnih maraka. Osim toga, kroz rekonstrukciju je uloženo oko milion konvertibilnih maraka i ovaj je novac uložen u rekonstrukciju krovova, fasada, stolarije, grijanja, školskih sala i igrališta, te nabavku opreme za škole. Tokom ove godine ćemo u izgradnju i rekonstrukciju uložiti nešto više od dva miliona konvertibilnih maraka. Konkretnije, pored rekonstrukcije, završavamo novu zgradu Osnovne škole „Mula Mustafa Bašeskija“ u Donjem Moštru i otpočinjemo izgradnju jedne sportske školske dvorane u Visokom. Osim toga, počet ćemo izgradnju nove zgrade OŠ „9. septembar“ Medakovo i to zajedničkim ulaganjima Kantona i Općine Tešanj. Prošle godine smo finansirali izradu glavnog projekta za ovu školu.
Fiskulturne sale u Tešnju, Zenici i Željeznom Polju
Nadalje, zajedno za Općinom Tešanj trebamo okončati izgradnju tri školske sportske dvorane koje su se radile unazad nekoliko godina. U Zenici smo također planirali sredstva za početak izgradnje sportske školske dvorane u Osnovnoj školi „Enver Čolaković“. Pored ovih aktivnosti, uložit ćemo značajna sredstva za nastavak rekonstrukcije. Također, ove godine ćemo započeti izgradnju fiskulturne sale u Željeznom Polju. Spomenut ću također i činjenicu da su privatni partneri u okviru Zakona o javno-privatnom partnerstvu izrazili interes za ulaganja u petnaest osnovnih i srednjih škola, no u ovom momentu ne mogu biti precizniji oko visine sredstava koja će biti uložena u škole. U svakom slučaju, radi se o značajnim finansijskim sredstvima.
NR: Aktuelni su i projekti zamjene kotlovnica i energenata u školama. Kakvo je trenutno stanje u školama, kada je u pitanju zagrijavanje, i kakvi su planovi za 2020. godinu?
KOZLIĆ: I u ovom se segmentu ulažu značajna finansijska sredstva, jer je strateški cilj Ministarstva zamjena fosilnih energenata ekološki čistim i obnovljivim izvorima energije. U minulom periodu smo u nekim školama ugalj zamjenjivali peletom, te ugrađivali takozvane toplotne pumpe. Takve smo poslove radili i nastavit ćemo raditi sa švicarskim „Caritasom“ i drugim međunarodnim organizacijama, te Svjetskom bankom koja ulaže novac u energijsku efikasnosti. Želim apostrofirati da su se privatni partneri koji su izrazili spremnost zajedničkog ulaganja u domenu javno-privatnog partnerstva već zauzeli stav da će zagrijavanje objekata biti bez fosilnih goriva, što je i naše opredjeljenje.
Snabdijevanje škola ugljem
NR: Uspijevaju li rudnici ove zime isporučiti dovoljne količine uglja školama, jer su ranijih godina školski depoi često ostajali prazni?
KOZLIĆ: U ovom segmentu imamo određene probleme, jer rudnici teže dostavljaju potrebne količine uglja školama. No, oni ulažu maksimalne napore kako bi škole bile snabdjevene ovim energentom. U tom smislu sam konstantno u kontaktu sa menadžmentom rudnika.