SDA Novosti
19-jan-2016

(VIDEO) Bakir Izetbegović u Dnevniku TV1 o koaliciji sa SBB-om, Dodiku, regionalnim odnosima…


bakir-400x229

TV1: Kakvi su odnosi unutar koalicije SBB – SDA?

IZETBEGOVIĆ: Dobri su odnosi. Imamo jedan pa i više nego korektan odnos sa gospodinom Radončićem i SBB-om. Zašto kažem više korektan? Zato što su ponudili, kada smo kretali u koaliciju, paletu mogućnosti da mi izaberemo da li želimo njihov ulazak u kompletnu strukturu, da li želimo gospodina Radončića u toj strukturi, da li sve to svesti samo na FBiH. Jednostavno, ostavili su nam mogućnosti da kao vodeća stranka i najodgovornija odaberemo vid i kvantitet saradnje sa SBB-om. Zatim, kod postavljanja ljudi zaista su se trudili da pronađemo ljude koji mogu najbolje obnašati funkcije. Nisu insistirali na nekim stranačkim kadrovima, nego su zajedno sa nama tragali za onima, na primjer za ministrom za energetiku na federalnom nivou što je jako važna pozicija, da se tu nađe čovjek koji može uraditi posao.
Veoma sam zadovoljan sa njihovim takvim odnosom, naravno uz ovaj problem na Kosovu koji pomalo truje kompletnu situaciju u BiH i ne samo u koaliciji.

TV1: Posljednji slučaj, hapšenje Bakira Dautbašića, kandidata za ministra prometa i komunikacija BiH, mnogi su vidjeli kao kraj koalicije SDA – SBB. Koliko je to uticalo na odnose unutar koalicije?

IZETBEGOVIĆ: Gospodin Radončić veoma korektno izjavljuje da ništa ne može ugroziti koaliciju i da će ona, u najmanju ruku, ostati do 2018. godine. Ja se nadam da će to biti tako, ali se bojim da će u jednom momentu teret tog pritiska može dovesti do nekih emotivnih odluka, drugačijih odluka i da se može odraziti na koaliciju i na stanje u zemlji. Ali, ako je gospodin Radončić spreman da otrpi neke stvari i neke nervoze, sasvim sigurno će nas imati u tome da se sve stavi u drugi plan, a da se u prvi plan konačno stavi ono što je potrebno ovoj zemlji i ovoj naciji. Dakle, ekonomski oporavak, reforme, povratak BiH na evropski i NATO put, ubrzanim ritmom ići u tom smjeru, upošljavati ljude, iskoristiti resurse ove zemlje, napraviti reforme, napraviti promjene, napredovati.

TV1: Jeste li, u tom slislu, i Vi i gospodin Radončić, spremni na velike kompromise zarad opstanka koalicije?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da smo napravili glavni kompromis, nakon onakvog konflikta koji ne možemo sad apstrahovati i praviti se da ga nije bilo, dakle mi smo bili ušli, to više nije ni rivalstvo, nego teški animozitet. Ako smo to bili u stanju prevazići, progutati neke stvari, mislim da smo u stanju prevazići i sve drugo što nas može čekati na ovom putu u sljedeće tri godine.
Što se mene tiče, ja to sasvim sigurno jesam. Dokazao sam to. Uvijek ću staviti taj opšti interes ispred nekog svog ličnog, nekog svog povrijeđenog ponosa, možda i stranačkog interesa na neku kratku stazu, staviću ono što je dugoročni interes ove zemlje i ovog naroda, a onda će se postići i stranački i lični interes kroz to.

TV1: Koalicija iz FBiH zajedno sa Savezom za promjene iz RS na državnom nivou napravila je veliki iskorak kada su u pitanju reformski procesi i neka zajednička vizija BiH. Međutim, činjenica je da i Savez za promjene radi pod stalnim pritiskom iz RS, konkretno gospodina Dodika, koji šalje jako opasne i retorički otrovne strelice iz RS prema Savezu za promjene. S druge strane, iznad koalicije SDA i SBB stalno je sjena sudskog procesa koji se vodi u Prištini. Koliko je teško raditi u takvim uslovima?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da je teško. Dodik za sada uspjeva, on je dobar taktičar. On uspjeva iskoristiti atmosferu u RS, u BiH, pa i moju uspjelu aplikaciju u odnosu na Ustavi sud BiH, da vještački ujedinji sve snage u RS, da ih sve stavi pod svoju komandu i da stvari vodi kuda ne treba. Dakle, uspjeva koristiti i one koji su čak i protiv toga da se prave konflikti i neredi u ovoj zemlji, uspjeva ih uvesti u kanale gdje oni moraju ići u tome smjeru. Mislim da je Dodik dobar i spretan vozač, koji vozi u pogrešnom smjeru.
Sličnu stvar imali smo sa gospodinom Miloševićem. On je bio možda najbolji taktičar u ono vrijeme u bivšoj Jugoslaviji. Ali jednostavno je na očigled svih išao u pogrešnu, slijepu ulicu. Ovo što Milorad Dodik radi je slijepa ulica. Izlaza iz nje nema. Na kraju te ulice ima samo konflikt. Mislim da nikome ovdje to ne treba, a naročito gospodinu Dodiku koji bi tada bio uzrokom konflikta. Referendumi koje će on možda napravili ili neće, koji se odnose na pravosuđe, pokvariće atmosferu, usporiti naš reformski put.

TV1: Koliko to može ugroziti reformski put?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da može. Može odbiti investicije, odbiti turiste, zaustaviti BiH ka evropskom putu, sigurno je zaustaviti ka NATO-u. Međutim, sve je to usporavanja, podnošljiv i nošljiv problem. Produžiće se agonija u kojoj BiH ne ide naprijed, ali otprilike stoji dok drugi idu.
Gdje je pravi problem? Pravi problem je referendum koji bi udario na teritorijalni integritet BiH. Dakle, nakon više od dvadeset godina ponovo pitati samo jednu etničku grupu o nečemu što je pravo svih u ovoj zemlji, da samo jedan narod odluči u vezi sa sudbinom svih, cijele nacije, cijele zemlje, ako se odluči na tu stvar, onda je zaista krenulo jednim putem koji ko zna gdje nas može odvesti.

TV1: Vjerujete li da će se odlučiti na to?

IZETBEGOVIĆ: Ja mislim da neće. Mislim da će mu još jedno vrijeme trebati ova retorika, galama, proslave, euforije, da bi ljudi zaboravili prazne stomake. Onda će ipak to krčanje stomaka nadjačati sve ostalo. Moraće zajedno sa nama da krene da zaustavlja kolaps. U RS imate kolaps banaka, pada sistem, imate najsiromašnijeg penzionera u Evropi. Čitava ekonomska situacija u RS dalje slabi.
Unutar opozicije i pozicije u RS, dakle Saveza za promjene i SNSD, stvari su dovedene do toga da se gotovo fizički opčinju ljudi obračunavati. Prijeti se fizičkim obračunima. Mislim da će u jednom momentu morati početi da koči i zajedno sa nama da sjede i da vidimo šta se to da uraditi što bi bio presjek nekih zajedničkih interesa. Mislim da presjek zajedničkih interesa nije nimalo mali, da svi imamo isti zadatak i istu želju da konačno usrećimo, da učinimo manje nesrećnim ljude u BiH.
Kada bi Milorad Dodik odlučio da krene u tom smjeru imao bi, sasvim sigurno, podršku svih nas, i Srbije i Rusije i Evrope i tako dalje. Stvari bi se pokrenule naprijed.

TV1: Vjerujete li da je Milorad Dodik spreman na iskorak od priče o referendumu do zajedničke budućnosti BiH, da sjedne sa isti sto sa Vama?

IZETBEGOVIĆ: On je pragmatičan čovjek i u stanju je da okrene stvari za 180 stepeni, ako ne u par dana, onda u par mjeseci. Radio je to već ranije.

TV1: Sa kojim motivom?

IZETBEGOVIĆ: Sa motivom da preživi RS, da on politički preživi, da prestane patnja ljudi. Mislim da će prije svega imati pritisak mase, naroda, koji će u jednom momentu početi da traži lakši i bolji život. Ne mogu se stomaci napuniti nacionalističkom retorikom. Može to jedno vrijeme, onako kao što smo mi gladnu djecu u Sarajevu, kada im nemate šta ponuditi, onda ste im davali neke igračke, uspjevali da ih na neki način animirate da ne misle na tu stvar, ali to prođe.

TV1: Početak godine obilježilo je mnogo tema. Među ostalim, odilježavanje Dana RS, 9. januara. Znamo stav Milorada Dodika o tome. Međutim, da li Vas je iznenadio dolazak srbijanskog premijera Aleksandra Vučića na obilježavanje, odnosno gotovo kompletne Vlade Srbije?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da gospodin Vučić nije trebao u takvom sastavu doći. Možda neki ministar došao, tako da se za sada ispoštuje i to prijateljstvo sa gospodinom Dodikom, jer u to vrijeme još nije bila stupila na snagu Odluka Ustavnog suda BiH. Tako da se formalno može reći da nisu uradili nešto protiv odluke Ustavnog suda BiH. Ali, njegova stvar.
Gospodin Vučić igra jednu igru u koju smo za sada i mi iz BiH u pravu, a i Dodik je u pravu, pa je blizak i Banjaluci i pa je blizak i Sarajevu i on pokušava to da približi. Posljednja pozitivna odluka sa njegove strane je da ne podrži referendum, da jasno i javno kaže Miloradu Dodiku da ne ide u referendum. Nadam se da će Dodik uvažiti i uzeti u obzir takav stav.
Da li će gospodin Vučić uspjeti da sve to približi i da pomogne da se stvari pomiruju i da idu kuda treba, vidjećemo. Jedan dan nisam zadovoljan sa onim što radi, drug dan jesam zadovoljan onim što kaže i uradi. Prije mjesec dana smo bili na vezi kada je Davutolu bio u Beogradu. I Vučić i Davutolu su insistirali da dođe predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdići da u troje dogovaraju neke stvari. Prema tome, mi za sada imamo pomalo kontroverznu političku igru gospodina Vučića, a ja se nadam da će prevagnuti ova druga, kako bih je nazvao, legalističkam, ispravna politika.

TV1: Jeste li bili u kontaktu nakon njegove odluke da dođe u Banjaluku na proslavu Dana RS, odnosno nakon toga?

IZETBEGOVIĆ: Ne. Nakon toga nisam, a prije toga jesam. Prije toga smo razgovarali i govorio sam mu o razlozima zašto sam uložio apelaciju u odnosu na Ustavni sud BiH. On mi je kazao da neke stvari nije znao. Ipak, odlučio se da dođe. On će pokušavati da pomiri stvari i nadajmo se da će, prije svega, uspjeti da pomiri ljude.

TV1: Vučić često, kada pominje BiH, kaže da mu je izuzetno stalo do najboljih mogućih odnosa sa BiH. Vjerujete li u političku iskrenost takvih izjava?

IZETBEGOVIĆ: Često me to pitaju. Želim da vjerujem. Šta mi, na kraju krajeva, preostaje nego da želim da vjerujem i da se trudim da stvari idu u pravom smjeru. Za svaku mogućnost koja se u ovom balkanskom haosu ukaže kao šansa da se uhvatim i da ja pokušam povećati šanse.
Tako je bilo i sa gospodinom Vučićem. Mi smo bili snažno krenuli u normalizaciju odnosa, prije svega između dva naroda, bili smo dogovorili neke stvari za prošlo ljeto da se vidimo sa grupama intelektualaca i političara i da probamo temeljito raditi na popravci odnosa. Onda je ovo što se dešavalo u vezi sa Srebrenicom – hapšenje Orića, ruski veto u odnosu na rezolucije o Srebrenici, napad na Vučića, pokvarile su te odnose.
Da li ćemo biti to u stanju prevazići, da li će gospodin Vučić biti u stanju da to prevaziđe, nadam se da hoće. Poslije toga, imao je jednu lijepu posjetu Srebrenici. Nakon svega što je tamo preživio, došao je da pomogne. Za jednu Srbiju koja nema baš para za razbacivanje, odobrio je izdašan iznos za Srebrenicu. Kao što rekoh, u ovom času imamo jednu politiku koja oscilira gospodina Vučića i ja se nadam da će te oscilacije, ta sinusoida sve više ići na pozitivnu stranu.

TV1: Nedavno je Srbiju posjetio Dimitrij Rogozin i otvoreno najavio mogućnost naoružavanja Srbije raketnim sistemom S-300, kao navodni odgovor američkog naoružavanja Hrvatske. Ako nam se susjedi naoružavaju, vrlo ozbiljnom i opasnom opremom i naoružanjem kakav je tu status Bosne i Hercegovine?

IZETBEGOVIĆ: Bosna i Hercegovina će morati da prati ono što anex dejtonskog sporazuma po pitanju balansa naoružanja u regionu propisuje, odnosno Srbija i Hrvatska će također morati da to prate. Još uvijek se sa tim oružjem nije izašlo iz tih okvira. Bosna i Hercegovina će morati da odgovori  sa onim što joj je najjednostavnije i najjeftinije a to je proizvodnja oružja, proizvodnja municije, kroz prodaju. Nažalost to je tražena roba u ovom času , mi možemo podići našu namjensku proizvodnju pa držati jedan balans. Ne smije se ustvari dopustiti da ste slabiji u odnosu na susjede jer kad tad ćete ohrabriti da vas tretiraju kao nekog ko je slab, ko se ne može da odbrani, prošli smo kroz to sve i takvu stvar više nikada ne smijemo dopustiti. S druge strane uopće nisam sretan s tim što se počinje novac davati, što sada tjeraju BiH da daje novac u te svrhe, umjesto da se u siromašnim zemljama ulaže u nove tehnologije u privredu, zapošljavanje mladih ljudi, da ne idu u inostranstvo. Ne znam ni ko je nametnuo tu jednu mini trku na balkanu, i nadam se da će ona stati, da neće dobiti dimenzije koje će nas bespotrebno stajati i  novaca i kvarenja atmosfere u regionu.

TV1: Vidite li to eventualno kao ponovni dolazak Rusije na prostor balkana odnosno njen pojačan utjecaj na prostor balkana i kakav je tu status BiH, i unutar djelovanja ambasadora PIK-a?

IZETBEGOVIĆ: Rusija je javno izjavila da nije sretna sa ovim što je uradila Crna Gora po pitanju NATO-a. Čak neki zvaničnici to tretiraju kao izdaju što su neke emotivne izjave koje više pripadaju devetnaestom vijeku nego dvadeset i prvom. Rusija je očigledno sve prisutnija i sve jednostranija kada je u pitanju balkan, nadam se da će i tu doći do balansa. Rusija je ponovo ušla u rivalstva sa zapadom koja se nisu dobro završila u Ukrajini, ne znam kako će se završiti u Siriji. Ne bi dobro bilo da balkan postane novi poligon, jer ima izreka : “kada se konji potuku, ždrijbad izginu”. Ne bi trebalo preko nas koji imamo i svoje probleme, mali smo ali imamo svoje probleme, sad počme i to prepucavanje Rusije i pokazivanje mišića na balkanu.

TV1: Kako BiH može proći u tome procesu približavanja NATO-u kada je u pitanju uloga pa i interes Rusije, s obzirom da znamo kakvi su stavovi?

IZETBEGOVIĆ: Rusija otvoreno nije za to, Rusija će otvoreno biti protiv toga i stajat će uz one koji će biti protiv toga. Ne mogu vam u ovom času prognozirati koje će to razmjere dobiti, dokle će se u svemu tome ići. BiH je donijela svoje odluke, za koje je glasala i strana koju u ovom trenutku predstavlja Milorad Dodik. Predsjedništvo je donijelo odluke da se , donešen zakon o odbrani za kojeg je glasao SNSD, mi ćemo se toga držati i uvom trenutku idemo ka NATO-u . Tu imamo podršku dobrog dijela srpskih političara, pa onda ćemo za samo članstvo NATO-a vidjeti kasnije. Ja sam ubjeđen da će postepeno slabiti otpor. Kako se udaljavamo od onog vremena u kojem su izvršeni NATO udari, koje to ostaje iza nas, tako će bivati sve veća spremnost da se ide u paketu EU i NATO.

TV1: Pomenuli ste Evropsku uniju, kakva je sudbina aplikacije za članstvo u EU. Ponovo je aktuelizirana ta tema, čujemo i reakcija sa zapada, da još uvijek nismo spremni, ako je predamo da neće biti prihvaćena, da nismo rješili pitanje koordinacije. Kako Vi gledate na sve to, jesmo li spremni , treba li naša aplikacija biti prihvaćena?

IZETBEGOVIĆ: Mi smo donijeli neke odluke, ta aplikacija će vjerovatno biti predana u januaru, ona može biti predata i danas ili u februaru, ali riječ je o kredibilinoj alikaciji. Valja je učiniti kredibilnom, prije svega insistira se na efikasnom koordinacionom mehanizmu, pa zatim sa prilagođavanjem sa plasmanom roba u Evropsku uniju.

TV1: Jesmo li rješili to gospodine Izetbegoviću?

IZETBEGOVIĆ: Počeli smo da riješavamo tu stvar.

TV1: Je li to dovoljno za kredibilnu aplikaciju?

IZETBEGOVIĆ: Oni očekuju također da uradimo nešto što možemo uradit da konačno proglasimo rezultate popisa. Jer mi moramo znati distribuciju resursa i ljudi u BiH da bi planirali. Evropska unija neće zemlju koja ne zna koliko stanovnika ima i koji su jos resursi i sve te podatke koje smo popisivali. Nema razloga da tu stvar u skladu sa evropskim standardima nemamo. Imamo te rezulate i tu stvar valja učinit odmah. Kao što rekoste, prilagodba; ja sam zamolio gospođu Mogerini, gospodina Hana, da načine tu prilagodbu podnošljivom za BiH. Srbija ima višestruko jaču poljoprivredu od BiH. Ona je izborila kvote koje su višestruko manje od ovih bosanskih. Naša privrede koja je manja od srbijanske treba dobiti veće terete, a ti tereti je mogu slomiti. Ja sam tražio od Mogerini da postupno se uvode, i mi smo to svi tražili da se fazno taj pritisak prebacuje sa BiH i da se istvoremeno jača poljoprivreda BiH, da se ulaže u nju, da se odobre druge kvote koje će je učiniti konukrentnijom. Mi kad tad se moramo nositi sa konkurencijom u EU, a tu stvar ne možemo izdržati ako je istovare po ovim kvotama, ubit će nam poljoprivredu i tu je gospodin Šarović upravu što ne trči sa tim odlukama.

Nama psihološki treba ta aplikacija ali nam ne treba što će nam pomesti našu poljopivredu. Dakle valjat će raditi kroz cjelu ovu godinu na postupnoj i faznom prilagodbi. S druge strane koordinacioni mehanizam možemo mislim da možemo riješiti odmah. Imat ćemo ove sedmice dva puta sastanke u vezi s tim. Nadam se da ćemo konačno učiniti koordinacioni mehanizam upotrebljivim. Na moje insistiranje dogovoreno je par principa svi su ih prihvatili. Imali smo radni ručak; Čović, Ivanić, Bosić, Radončić i ja, gdje smo ih prihvatili i javili to Denisu Zvizdiću. Pod jedan, valja učiniti prilagodbu ne bivšem SSP-u nego sadašnjem. Tijela tako treba formirati ali samo na taj način da će biti poštovane ustavne i zakonske nadležnosti , gdje će FBIH raditi svoj dio a RS svoj, kantoni svoj dio, ne preko toga i konačno odluke ne mogu biti donošeno konsenzusom svih. Možete zamisliti tijelo od 107 osoba od kojih pola neće doći na sastanka a vi tražite da se svih 107 usaglasi, takve smo imali propise iz koordinacionog mehanizma iz 2013. Sad preostaje da vidimo kako ćemo tu stvar raditi, treba da usaglasimo, da li ćemo prečistit tekst ili ćemo u hodu prihvatiti da je koordinacioni mehanizam usvojen ali da će se u hodu implementirati.

TV1: Vjerujete li u pozitivan odgovor?

IZETBEGOVIĆ: Potrudit ćemo se.  Mislim da je krajnje vrijeme. Mislim da je i onima kojima je jako stalo da se aplikacija preda u januaru trebalo biti stalo da je načine kredibilnom, evo recimo taj koordinacioni mehanizam i objava rezultata cenzusa, uz to da smo dobili prošle godine do sada najpovoljniji izvješataj o odnosu ka članstvu u EU. Izvještaj iz Brisela je bio jako pozitivan u odnosu na Refromsku agendu. Imali bi ti pozitivna elementa  koja bi podruprla kredibilnost aplikacije.

TV1: Vratimo se konkreno na odnose unutar BiH, konkretno FBIH. Oporba je govorila da će vrlo izdašno podržati svaki reformski zakon ili sve ono što se tiče reformskog puta BiH. Kako ste zadovoljni ulogom oporbe kada je u pitanju reformski put i je li ona konstruktivna kako su rekli da će biti?

IZETGEBOVIĆ: Da se malo našalim, nisu rekli sa koje strane će poduprijeti. Podupirali su tako da obore stvari, recmo zakon o radu. Mislim da neće biti veće podrške, da će ona biti destruktivna da će hvatati svaku priliku da zaustave stvari i da optuže poziciju da zaustave stvari. Ako nema toga onda će se izmišljati. Ovih dana slušam svoga prijatelja gospodina Nikšića, predsjednika SDP-a koji kaže da ću ja prepustiti sve od Ivana na niže Draganu Čoviću. To su djetinjaste i ni načemu utemeljene tvrdnje i za nekoga iz opozicije je neozbiljno, jer morate imati u izjavama utemeljene stvari a ne ovako paušalno. optužiti drugu stranu. Prema tome ne očekujem od ovakve opozicije ništa osim da bude uporna opozicija onome što je dobro.

TV1: Često ste na meti opozicije , često vas prozivaju, konkretno za vaš odnos sa Draganom Čovićom koji je naziva urotničkim i da ćete izaći u susret Čoviću za formiranje trećeg entiteta. To se opet spaja sa pričom o okrupnjavanju to jest ujedinjavanju kantona.

IZETBEGOVIĆ: Ja bih pozvao te koji na takav način analiziraju stvari da ipak baziraju stavove na činjenicama. Mi imamo šest stotina parlamentaraca, 167 ministara , 13 ustava, 10 kantona, Distrikt. Od toga je skoro 90% u FBIH. Zar nam zaista trebaju svi ti ministri, parlamentarci i njihove sekretarice, automobili? Spojiti Zenicu sa Sarajevom i sa Goraždom, osloniti na snagu Sarajeva. Sarajevo se indirektnih poreza prikupi kao u cijelom RS-u i to je ekonomska snaga Sarajeva. Ili ipak ujediniti SBK i HNK pa imati umjesto dvije vlade jednu, to su dva kantona sa istim režimom, ni na koji način ne može proizvesti treći entitet samo može pojednostaviti, pojeftinii državu i učiniti je efikasnijom. Ja sam tu priču i plasirao ne bi li dobio u javnosti konačno jednu dobru analizu, da krene jedna debata javna, pa da olovku stavimo stvar da vidimo šta nam se isplati, šta je bolje za ovu zemlju.

TV1: Jeste li zadovoljni reakcijama?

IZETBEGOVIĆ: Pa nisam, da vam iskreno kažem. Ali pazite, te reakcije. Da se ponovo vratim na aprilski paket. Odbacili su aprilski paket, a analitika u ovoj čaršiji je bila da je srpska strana zadovoljna. Kažu: Jeste li vidjeli kako se smješkaju, pa se nešto tapšu. Ne možete na bazi toga donijeti dramatično važne istorijske odluke. Aprilski paket je imao klauzulu, evropsku klauzulu, po kojoj su svi zakoni na evropskom putu, dakle sve što je bitno za ovui zemlju, trebali biti donošeni bez entitetskog glasanja. Nikada to više nećemo dobiti. Aprilski paket je imao klauzulu po kojoj se potvrdilo sve što je u međuvremenu preneseno sa entitetskog nivoa na državni. Dakle nikada ne bismo imali više ovo što nam danas prijete, da će se dovesti u pitanje odluke OHR i prenos nadležnosti. To uviđaju deset godina nakon što su srušili paket.
Ovo sa ujedinjavanjem kantona nije tako bitno. Mi možemo ostati ovako organizovani, ovako preskupo sa 600 parlamentaraca i svom tom bulumentom ministara, njihovih savjetnika i sekretarica, a možemo odlučiti da sebi pomognemo. Naravno, da nema niti govora da bez prekrajanja granica kantona napravite neki treći entitet. Prva SDA nikada neće pristati na etnički bazirane nove entitete. To je potpuno jasna stvar i o tome nema govora. Ne znam na čemu uopšte uspjevaju javnost ubijediti da se bavi takvom temom. Ni u čemu nije fundirana.

TV1: Vidite li izvjesnim ujedinjavanje kantona u skoroj budućnosti?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da je to interes. Ja bih želio da ljudi prepoznaju taj interes i da krenu u tom smjeru. Mogu ga zaustaviti ovakve priče ili pak sebičnosti, jer neko želi da bude šef u kantonu. Recimo, Goražde sa 25 do 30 hiljada ljudi je jedna manja opština, a ima procenat zaposlenih bolji nego većina drugih kantona, ali mu uvijek treba dodati pet miliona KM godišnje da bi njegova skupa administracija funkcionisala. Može to ostati tako.
Moje je da predložim neke stvari u nadi da će ih ljudi ozbiljno razmotriti i donijeti ozbiljne odluke. Pa da li će to biti u stanju sad uraditi i ako bude lokalnih izbora, vjerovatno neće, jer se ove teme koriste kao oružje u nekim napadima. No, ja mislim da će, prije ili kasnije, ljudi u ovoj zemlji krenuti ka racionalizaciji, ka pojednostavljenju, ka spajanju, a ne ka atomizaciji, cjepkanju…

TV1: Kada smo kod ujedinjavanja, trebaju li se ujedinjiti dvije bolnice u Sarajevu, odnosno Opća bolnica “Prim. dr Abdulah Nakaš” i KCUS?

IZETBEGOVIĆ: Ne znam tu stvar odgovoriti na prvu. Oni će raditi tu analizu i tu ne treba žuriti. To trebaju uraditi stručni timovi, ministarstva. Na čelu tih ministarstava nije SDA, tako da se nadam da ćemo tu dobiti doprinos i drugih koalicionih partnera. Treba raditi ono, kao i kod kantona, što je na liniji racionalizacije, na liniji jednostavnijih sistema, jeftnijih sistema. Šta je to, ne bih zano na prvu. Nisam se dovoljno bavio tim problemom.

Tu stvar je opozicija ponovo majstorski uvezala sa imenovanjem moje supruge na poziciju direktora KCUS-a. Mislim da su ponovo ljudi nasjeli na priču da se to radi zbog toga da bi ona bila direktor dvije institucije. Ujedinjavanje će biti ili ga neće biti, ako ga bude, ko zna kad će biti.

Samo njeno imenovanje mislim da su trebali podržati. Evo o čemu se radi: ona je bila tri godine direktor Opće bolnice “Prim. dr Abdulah Nakaš”. U te tri godine se popravila usluga u toj bolnici. To niko ne dovodi u pitanje. Ona je menadžer, ona zna da inspiriše ljude, ona zna da motivira ljude, da iz njih izvuče ono najbolje, da se dobro radi. Dakle, usluga od toga koliko pacijent čeka, način kako je dočekan, kako je tretiran, kako je liječen, kako je zaštićen od raznih MRSA-i i slično. Nimalo nije nevažna stvar da je u te tri godine kroz Opću bolnicu prošlo oko 700.000 ljudi. Kroz Klinički centar prolazi trostruko više, dakle milioni ljudi godišnje. Nije nevažno kako će biti tretirani. Klinički centar doveden je do duga od oko 100 miliona KM. Opća bolnica, koju je ona predvodila, vratila je neke dugove i došla u pozitivno.

Prema tome, mislim da je za pacijente dobro da imaju dobre menadžere, bez obzira kako se oni prezivali. To što neko ima isto prezime kao član Predsjedništva BiH  ne bi trebalo biti ni preporuka, a naročito mu to ne bi trebalo biti nešto što ga zaustavlja u tome da da svoj doprinos. Pa možda i u slučaju Kliničkog centra, koji je upao u takav dug, te kojem sada treba da svi pomognemo da se izvuče, nije ni loše da menadžer bude neko ko ima dobre veze, ko se može posvetiti tom poslu. Dakle, ona je posvećena poslu, ona je stručna, ona je bila direktor porodilišta u Sarajevu, zatim uspješan direktor Opće bolnice. Ima dobre veze, posvećena je. Nije to nikakva meka fotelja, to je,tako da kažem, električna stolica u koju valja sjesti. Valja sada mnogim ljudima reći da će neke privilegije prestati, valja stati u kraj nekim korupcijama koje su tu bile, valja vraćati te ogromne dugove… Neka joj je sa srećom i imaće moju podršku. Nadam se i podršku ljudi koji sebi žele dobru uslugu.

TV1: Bilo je puno osvrta i analiza u javnosti . Je li imenovanju Vaše supruge na poziciju direktorice KCUS-a pomoga i Vaš politički uticaj? 

IZETBEGOVIĆ: Vjerovali ili ne, ja niti jednom nisam ni razgovarao sa ljudima ni na kantonalnom ni na federalnom nivou u vezi s tim. Ona tamo ima svoj status. Ona u Savjetu na kantonalnom nivou predvodi tijelo koje se bavi reformom zdravstva, dakle predstavlja zdravstvo. Ima karijeru takvu kakva je. Jedna bolnica, duga veća bolnica i sada treća – KCUS.
Ja niti u jednom momentu nisam razgovarao ni sa kim s tim u vezi, ali nisam ni kočio taj proces. Ni sam čak ni njoj rekao ne bi to trebala ili to bi trebala. Pustio sam da te stvari teku svojim tokom. Malo sam iznenađen, s obzirom na njen uspjeh u Općoj bolnici i time da su stotine hiljada ljudi imale šansu da dobiju dobru uslugu, negativnom reakcijom jednog dijela javnosti i šutnjom drugog dijela javnosti.

TV1: Kakve reakcije javnosti očekujete, odnosno kako vidite budućnost Mostara?

IZETBEGOVIĆ: U Mostaru pokušavamo približiti stavove. Ne ide za sada dobro. Dakle, još uvijek su to rovovski ukopani stavovi. Bošnjaci u Mostaru ne mogu dobiti manje od onoga što im Dejtonski mirovni sporazum garantuje. Onako kako mi u FBiH, gdje su malobrojniji Hrvati, izađemo u susret, pa damo povećani broj ministarstava, pa damo paritete, pa damo ponekad i 50 posto više nečega u odnosu na broj stanovnika, tako očekujemo da u Mostaru hrvatska strana izađe Bošnjacima u susret, onoliko koliko to dejtonski Ustav garantuje.

Jedinstven grad, nećemo ga dijeliti sigurno. Unutar jedinstvenog grada, neki podnivo gdje Bošnjaci mogu vladati svojom sudbinom. Distribucija toga šta će raditi grad, šta će raditi taj nivo ispod grada, da li je to opština ili gradsko područje, sadržaj toga, način kako se vlada na tom dijelu gdje žive Bošnjaci, mora biti takav da zadovoljni ljude Bošnjake u Mostaru. Dakle,  moraju se ponuditi takva rješenja za koja će oni reći : Da, nama to garantuje da se nad nama neće vladati u Mostaru. Nakon svega bolnog što smo doživjeli i prije rata i tokom rata i nakon rata, mi osjećamo to nešto što nam garantuje.

Pokušavamo iznaći jedan takav mehanizam. Za sada, nažalost, ne ide.

TV1: Nazire li se rješenje za implementaciju presude “Sejdić – Finci”?

IZETBEGOVIĆ:  Ono se naziralo kroz tzv. Fileov model. Mislim da su oni nama ponudili dobar model na kojem se dalje može raditi. Da podsjetim javnost, riječ je o tome da se iz RS bira jedan član Predsjedništva BiH, iz FBiH dva, a da se pri tome ne kaže da su to Srbin, Hrvat i Bošnjak, nego oni koji dobiju podršku. Tako bi došao jedan iz RS, vjerovatno Srbin, iz FBiH dvojica koja dobiju najveći broj glasova, a onda treba vidjeti još dodatni kriterij, koji bi ispoštovao volju Bošnjaka, odnosno volju Hrvata, pa neka izaberu koga god hoće. Dakle, još jedan dodatni filter u tom izboru, osim što ste dobili, jedna izborna jedinica je FBiH, svako se može kandidovati – Bošnjak iz Tomislavgrada, Bošnjak iz Širokog Brijega, Hrvat iz Goražda. Moramo ispoštovati volju naroda, dakle uzeti u obzir, na primjer, da tamo gdje u većini žive Bošnjaci većinsku podršku dobije od strane Bošnjaka u tim opštinama ili tim kantonima. Neki takav mehanizam se, po meni, relativno lako da iznaći gdje bi bili otprilike svi zadovoljni.

TV1: Cijeli svijet ima isti problem, ima ga i BiH – terorizam. Koliko je BiH u ovom trenutku spremna boriti se protiv terorizma?

IZETBEGOVIĆ: Spremna je. Problem smo prepoznali, odredili mu fizionomiju. On je bio pomalo i difuzan, ponekad nismo htjeli ni da ga priznamo sebi. Bio je stran našem biću. Dakle, takav odnos u odnosu na vjeru, takvi akti, riječi u odnosu na vjeru za biće bošnjačkom muslimana su jednostavno neprihvatljivi. Nema to u sebi i mi tu stvar nismo prepoznali. Mi smo živjeli inkluzivni islam, onaj koji ne da dozvoljava, nego i pomaže izgradnju sinagoge, katedrale, pravoslavne crkve… Pravoslavnu crkvu u Mostaru su itekako pomogli muslimani, kada je prvi put inicijalno građena. I ovdje u Sarajevu i slično.

Sad smo prihvatili da je problem takav kakav jeste, prepoznali smo ga, znamo o njemu sve više i sve konkretnije, o pojedincima nosiocima, o mreži koje se tu stvara. Odlučili smo da radimo protiv toga. Valja biti hirurški precizan. Ne može kriteriji biti ko koliku bradu ima i koliko su mu duge pantalone. Dakle, to nije kriterij.

Ali, reda mora biti. Muslimani su dužni da poštuju red i da poštuju vođe. To je nama, što kažu, farz, dakle one koji ih predvode, a naročito ljude poput našeg reis-l-uleme, koji je zaista posvećen borac za pravilno razumijevanje i interpretaciju islama i za suživot sa drugim ljudima.  Dakle, valjaće poštovati red. Ne možete parkirati auto gdje hoćete, ne možete trafiku napraviti gdje je vama ćeif, a kamoli mesdžid otvoriti i početi tumačiti vjeru kako je vama ćeif. Moraće shvatiti takve stvari i moraće shvatiti našu situaciju. U ovoj zemlji su muslimani prije rata imali problem, moj otac je ležao devet godina robije, zato što se borio za ravnopravnost muslimana, a ne ni za kakvu dominaciju. Nama je zabranjeno pokušati nametati vjeru. Dakle, u Kur'anu se izričito navodi: Nema prisile u vjeri. Borili smo se za to da imamo jednaka prava,da možemo ispovijedati svoju vjeru. Izborili smo to pravo. Treba shvatiti situaciju u kojoj živimo i pomoći reis-l-ulemi i bošnjačkim političarima, ne proskibovati ih, kao što to radi ISIL, a on je proskibovao i mog oca i mene i reis-I-ulemu, dakle mi smo svi za njih nemuslimani. Dakle, ne raditi takve stvari, jer to može dovesti do haosa, navući novu nevolju muslimanima u Evropi, muslimanima na Balkanu, u BiH.

Pozivam te ljude koji su napravili te paralelne džemate, koji imaju neke šefove koji ih inspirišu iz nekih dalekih zemalja, koji ne znaju situaciju u BiH, da se ostave toga, da pomognu i sebi i nama na taj način što ćemo uvesti reda u ovoj zemlji. Palma u BiH može preživjeti jedno ljeto, već zimu neće. U BiH rastu šljive, ne palme. Mislim da će me shvatiti šta im hoću reći.  Nadam se da će biti što manje represije, ali što više reda u ovoj zemlji.

(TV1)